Vidi kôd stranice Hidraulika/Sadržaj/Tlak u tekućini na koju ne djeluje sila teža

[[Datoteka:Tlak u tekucini.svg|300px|mini|desno|Slika.1 Tlak u tekućini]]

Posuda ''A'' napunjena je tekućinom i zatvorena stapom ''K'' koji je natekućini (sl. 1). Na stap djeluje sila ''P''. Pri razmatranju koja dolaze zanemarit ćemo težinu tekućine. Ako pretpostavimo da se stap može gibati u grlu posude bez trenja, onda će se čitava sila ''P'' prenositi na tekućinu. Budući da je tekućina praktički nestlačiva, stap se neće pomaknuti, i tekućina će ostati na miru.

Površina stapa jednaka je

<math>F=\frac{D\pi^2}{4}\left [ cm^2 \right ]</math>

Sila P jednoliko se rasprostire počitavoj površini F, tako da na dodirnoj površini između stapa i tekućine vlada specifični tlak 

<math>p=\frac{P}{F}=\frac{P}{\frac{D\pi^2}{4}}\left [ \frac{kp}{cm^2} \right ]</math>

Kako se molekule tekućine dadu vrlo lako pomicati, prenosi se tlak s površine stapa kroz tekućinu na sve strane nesmanjenom jakošću. Tekućina tlači na stijenke posude tlakom p koji je proizveo stap. Sila kojom djeluje tekućina na stijenku, uvijek je okomita na površinu stijenke, jer da nije tako, nastalo bi strujanje tekućine u posudi. Ako u tekućini odaberemo površinu od 1 cm<sup>2</sup>, tlačit će tekućina i na tu površinu silom od p kp, a smjer sile bit će okomit na površinu. Bio položaj površine koji mu drago, tlak će biti uvijek okomit na površinu.

:''U tlačenoj tekućini na koju ne djeluje sila teža vlada na svim mjestima i u svim smjerovima jednaki tlak.''

Taj zakon poznat je pod imenom Pascalov zakon<ref>Blaise Pascal (1623 — 1662), francuski matematičar.</ref>.

Tlak u tekućini koja miruje zove se ''hidrostatski tlak.'' Ako odaberemo na bilo kojem mjestu ravnu površinu od ''f'' cm<sup>2</sup>, onda će tekućina pod tlakom djelovati na tu površinu silom 

<math>P_1=f\cdot p[kp]</math>

Smjer sile P<sub>1</sub> bit će okomit na površinu ''f''.

== Bilješke ==